Skip to main content

Naziv projekta: Fizičkohemijski aspekti ritmičnosti neuroendokrinih sistema: Dinamička i kinetička istraživanja reakcionih mreža i glavnih jedinjenja koja leže u njihovoj osnovi 

Akronim projekta: NES 

Vrsta projekta (finansijer/program): Fond za nauku Republike Srbije / Program Ideje 

Br. projekta: 7743504 

Trajanje projekta: 36 meseci (3 godine) 31.01.2022-30.01.2025 

Internet prezentacija projekta: https://www.nes.edu.rs/sr/ 

Naučne ustanove realizatori istraživanja:

  • Univerzitet u Beogradu - Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju (IHTM) – koordinacija
  • Univerzitet u Beogradu - Fakultet za fizičku hemiju, (FFH)
  • Univerzitet u Kragujevcu – Fakultet medicinskih nauka, (UKGFMS)
  • Institut za opštu i fizičku hemiju, Beograd, (IOFH)
  • Karolinska Institutet - Department of Clinical Neuroscience, Stockholm, Sweden, (KI) 

Rukovodilac projekta:

dr Željko Čupić, naučni savetnik (IHTM) 

Učesnici projekta (istraživači):

dr Ljiljana Kolar – Anić, profesor emeritus (FFH) 31.01.2022-17.06.2023 Preminula 17.06.2023

dr Nedeljko Manojlović, redovni profesor, (UKGFMS)

dr Vladana Vukojević, vanredni profesor, (KI), Učesnik iz dijaspore – Švedska

dr Ana Ivanović-Šašić, naučni savetnik (IHTM)

dr Miroslav Sovrlić, docent (UKGFMS)

dr Stevan Maćešić, viši naučni saradnik (FFH)

dr Jelena Maksimović, viši naučni saradnik (FFH)

dr Jovica Tomović, docent (UKGFMS)

Aleksandar Kočović, asistent (UKGFMS)

Aleksandra Stojiljković, istraživač saradnik (IOFH) (do 29.02.2024)

dr Slobodan Anić, vanredni profesor i naučni savetnik u penziji (ФФХ) – učesnik projekta od 01.07.2023.

Željka Nikolić, istraživač saradnik (IOFH) (od 01.03.2024)

Osnovni koncept predloženog istraživanja je korišćenje nelinearne povratne sprege inherentne neuroendokrinim sistemima i korišćenje njihove osetljivosti na spoljašnje perturbacije, sa ciljem da se razvije novi sistem kontrole dinamičkih stanja organizma u celini. Povratne veze unutar neuroendokrinih sistema se često javljaju kao biološka ritmičnost različitih perioda, stvarajući tako kontrolne podsisteme sa fleksibilnom dinamikom prepoznatom kao HPA osa, HPT osa, itd. Naše prethodno istraživanje rezultiralo je sa nekoliko varijanti modela HPA ose. Korišćeni model reakcije objasnio je jaku osetljivost različitih stresnih odgovora na male promene u trenutku primene leka. Dakle, naše otkriće je otvorilo vrata za kreiranje sasvim nove strategije primene lekova u lečenju različitih bolesti. Kao rezultat visoke osetljivosti nelinearne povratne sprege unutar neuroendokrinog sistema, doza primenjenih lekova može biti značajno smanjena uz očuvanu efikasnost. Da bismo postigli napredak u ovom pravcu, mi dalje razvijamo stehiometrijski mrežni model HPA ose sa posebnim ciljem da razdvojimo nelinearne korake povratne sprege u realističnije povratne petlje. Štaviše, razvili smo i potpuno novi model HPT ose. Konačno, reaktivnost kao i uticaj na dinamička stanja glavnih komponenti iz ovih neuroendokrinih sistema se eksperimentalno ispituje u oscilatornim reakcijama realizovanim u zatvorenim i otvorenim reaktorima. Pomenute komponente su ekstrahovane iz prirodnih izvora i okarakterisane fizičko-hemijskim metodama.